Najnovija objava u nizu nezaobilaznih sadržaja kad su u pitanju
informacijski resursi, društvene znanosti, sreća i blagostanje - Slobodni Planet, čovječanstvo, kritičko razmišljanje, znanost, nauka, edukacija, obrazovanje, znanje, preporod, svjesnost, evolucija...Iako se o civilnom društvu u ovim modernim vremenima zaista mnogo govori, priča o \\\"civilnom društvu\\\" je do krajnje mjere nerazumljiva.
Gotovo je nemoguće ovih dana voditi razgovor o svijetu, nacijama, politici i demokraciji, a ne spomenuti čarobnu riječ \\\"civilno društvo\\\"; stoga bi neko mogao pomisliti da ljudi točno znaju na što misle kad upotrebljavaju ovaj termin i zašto je on toliko važan. Nažalost, jasnoća i jednostavnost su u raspravi o civilnom društvu odsutni; nedostatak preciznosti u definiranju prijeti potopom ovog koncepta plimom zbunjoze i kritika.
Ovisno o tome koja vam se verzija više sviđa, \\\"civilno društvo\\\" za one koji to vole vruće može značiti presudno smanjenje uloge politike u društvu kroz širenje slobodnog tržišta i osobnih sloboda; ili nešto drugo u potpunosti suprotno tome; alternativu autoritarnoj državi ili na primjer alternativu tiraniji slobodnog tržišta. Za one pak koji to vole umjereno, \\\"civilno društvo\\\" bi mogla biti nedostajuća karika u lancu vlast - društvo - demokracija, za neke se pod \\\"civilnim društvom\\\" podrazumijeva miješana juha društvenih nauka... Ako se nešto ne može objasniti, onda je to najlakše strpati u civilno društvo.
Da li je civilno društvo konzerva napunjena skupinama definiranim kao demokratske, građanske i civilizirane, ili je to dom za sve vrste udruga, uključujući i one seljačke ili necivilizirane?
Može li se civilno društvo graditi kroz tuđu financijsku pomoć i intervencije, ili je ono samo još jedna imperijalna fantazija? Š to bi trebalo učiniti s konceptom koji izgleda toliko nesiguran sam u sebe da su definicije srodne popisu psihičkih poremećaja? Ili su na kraju krajeva ova pitanja bitna samo za usku grupu znanstvenika koji njihovim proučavanjem zarađuju za goli život?
Kad ideja može značiti toliko puno toga, onda ona vjerovatno ne znači ništa - i to bi se moglo izvesti kao logičan zaključak.
Izgleda da je s obzirom na veliki broj različitih pogleda u ponudi nemoguće postići konsenzus, ali to se ne odnosi i na jasnoću. Veća jasnoća i bolje razumijevanje bi mogli poslužiti ne samo kao odskočna daska za plodnije razgovore o obećanjima i potencijalu civilnog društva kao temelja za bolje sutra, već i za razotkrivanje političkih slogana koji služe kao sklonište za doktrine, dogme i ideologije.
To što civilno društvo različitim ljudima znači različite stvari nam može pomoći u napredovanju prema boljoj budućnosti za sve jer lakše možemo zaobići lažne iluzije i podmukla razmišljanja.
Izvorno značenje građanskog društva je ono u kojem se civilno društvo tumači kao neka vrsta društva koje se identificira određenim idealima. Primarni cilj civilnog društva je bolje društvo.
Međutim, ako dobro društvo zahtijeva koordinirano djelovanje između različitih grupacija koje naginju u istom smjeru, kako onda to društvo odlučuje kojim smjerom treba poći budući da je puteva isto koliko i grupacija - bezbroj... Kako se dolazi do kolektivnih izbora koji trebaju predstavljati učinkovite načine i sredstva za ostvarenje primarnog cilja?
U viziji dobrog društva, kako postići ciljeve se malo spominje, a i u rijetkim prilikama u kojima do toga dođe, govornicu uvijek obavije magla.
Ne želeći pri tome umanjiti njihove zasluge, za maglu je najzaslužiji svijet dobrovoljnog rada - okosnica civilnog društva.
Evo dakle i ključnog pitanja za \\\"bosanski lonac\\\" teorije i prakse civilnog društva: koja je osnovna svrha volontiranja za civilno društvo?
Raspršivanje magle:
Volonterstvo - Volontiranje Volontera Za Civilno Društvo U Svrhu....
